Godišnje redovne kontrole - Montenegro HIV Foundation

Život sa hiv-om

Godišnje redovne
kontrole.

Kliničko i laboratorijsko praćenje osoba koje žive sa HIV-om

Laboratiorijske analize se rade u cilju utvrđivanja poremećaja koji nastaju zbog HIV infekcije i/ili udruženih bolesti, ili poremećaja koji nastaju upotrebom HAARTa. Laboratorijske analize, koje treba raditi na 3-6 meseci, su sledeće:

• hematološke analize: kompletna krvna slika, diferencijalna krvna slika;
• biohemijske analize: ispitivanje funkcije bubrega, jetre i pankreasa (gušterače), lipidogram, nivo vitamina (B12, vitamin D) i ostale dopuske analize u skadu sa kliničkom slikom (Hormoni štitaste žlijezde, tumorski markeri, imunološke analize itd)

Osim, kontrole laboratorijskih parametara potrebno je kod pacijenata prattiti:

• Interakcije drugih ljekova sa primijenjenom ARV terapijom (antidepresivi, lijekovi protiv zgrušavanja krvi, analgetici, ljekovi za povišeni krvi pritisak, imunosupresivi, itd). Prilagoditi doze ARV lijekova prema bubrežnoj funkciji, funkciji jetre, prilagoditi doze za stariju populaciju.
• Praćenje, dijagnositka i liječenje oportunističkih infekcija, primarna i sekundarna profilaksa: Tuberkuloze, Kriptokoknih infekcija, Toksoplazmoze, Kandidijaze, Herpes virusnih infekcija (CMV, HSV, VZV); Infekcija izazvanih Pneumocystis jirovecii, Lajšmanijom itd.
• Kod osoba koje žive sa HIV-om treba da se uradi skrining na virusne hepatitise: Hepatitis C (HCV), Hepatitis B virus (HBV), Hepatitis A virus, Hepatitis D virus (HDV ukoliko je osoba HbsAg pozitivna) na početku dijagnostike HIV infekcije a potom 1x godišnje tokom daljeg praćenja.
• Sve osobe sa HIV/HCV koinfekcijom treba da se liječe terapijom direktno djelujućih agenasa (DAA), bez obzira na stepen oštećenja jetre u cilju sprečavanja komplikacija i prekida HCV transmisije.
• Svi osobe sa HBV/HIV ko-infekcijom treba da dobijaju ARV koja uključuje TDF ili TAF.
• Skrining, dijagnositka i liječenje komplikacija (hepato celularni karcinom, fibroza i ciroza jetre itd) indikovan je za sve osobe sa HBV ili HCV koinfekcijom.

Sve analize pacijenti rade na osnovu izvjestaja infektologa koji ih vodi. Sa tim izvještajem se odlazi kod izabranog ljekara koji izdaje upute za određene ustanove gdje se rade analize. Rezultati analiza po automatizmu, umreženim sistemom informacija u zdravstveno informacionom sistemu, stižu kod izabranog doktora gdje ih pacijent moze podići u štampanoj formi kako bi sa njima otišao na kontrolni pregled kod infektologa. Vjerovatno će u bliskoj budućnosti biti znatno olakšan transfer informacija kada i Infektivna klinika bude umrežena u ZIS, tako da pacijenti neće morati ići kod izabranog doktora pa kod infektologa, već direktno kod infektologa koji ih vodi.

Kako mogu održavati zdrav način života?

Zdrava ishrana dobra je za opšte zdravlje i ima nekoliko prednosti:

• Pruža energiju i hranjive materije koje su vašem tijelu potrebne za borbu protiv HIV -a i drugih infekcija.
• Održava zdravu tjelesnu težinu.
• Reguliše i utiče na simptome i komplikacije HIV -a.
• Poboljšava apsorpciju lijekova i pomaže u upravljanju mogućim nuspojavama.

Neki ljekovi se moraju piti uz hranu (tokom jela), jer se tako bolje absorbuju u stomaku i dospijevaju u neophodnoj količini u krv. Takođe je kod nekih ljekova važno kakvu hranu jedete. Razgovarajte sa svojim ljekarom o vašoj ishrani. Možete postavljati pitanja o tome koje korake trebate preduzeti kako biste održali dobru nutritivno ravnotežu. Vaš ljekar Vas može uputiti na nutricionistu ili dijetetičara (link sa adresom: kontakt adresa savjetovališta za ishranu IJZCG). Oni vam mogu pomoći s Vašim potrebama u vezi sa ishranom.

Redovno vježbajte

• Vježba vam može pomoći u održavanju dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja. Redovne fizičke aktivnosti nudi mnoge prednosti: • Povećava vašu snagu, izdržljivost i kondiciju. • Smanjuje rizik od depresije. • Pomaže vašem imunom sistemu da bolje radi u borbi protiv infekcija. • Osobe s HIV -om mogu raditi iste vrste vježbi kao i osobe koje nemaju HIV. Pronađite fitnes rutinu u kojoj uživate. Neka vježba bude zabavna i posvetite se vježbanju.

Kako pušenje utiče na moje zdravlje?

Pušenje ima mnoge negativne posljedice na zdravlje. Kod pušača češće može da dođe do pojave: raka pluća, raka glave i vrata, raka grlića maternice i anusa te druge vrste raka. Učestalija je bakterijska upala pluća, (Pneumocystis jirovecii pneumoniju), hronična opstruktivna plućna bolest i bolest srca.Pušači imaju slabiju odgovor na liječenje i nerijetko usled štetnih materija iz duvana i duvanskog dima mogu da razviju teže bolesti koje mogu da infekciju prevedu i terminialni stadijum tj.razvoj AIDS-a. Pušači imaju kraći životni vijek.

Preporučujemo da potražite podršku za odvikavanje (provjeriti da li postoje savjetovalista za odvikavanje u okviru Crnogorskog drustva za borbu protiv raka., Centara za mentalno zdravlje ili populacionih savjetovalsta . Nekim osobama je u odvikavanju pomogla i knjiga Alena Kara ,“Lak način da ostavite pušenje“ dostupna na you tube kanalu kao audio knjiga https://youtu.be/VDwopi0pS6M.